Škola skijanja Kopaonik Darko Pantić - Instruktor skijanja
Savremena skija sa izraženim stranskim lukom uz sadašnje promjene u pripremi staza dale su nove dimenzije skijanju. Do promjena je došlo najviše u položaju tijela i uglovima dijelova tijela u odnosu na podlogu koje je moguće ostvariti sa novom vrstom skija. Skijanje se uči jednostavnije, lakše i brže. Istovremeno se skija brže i agresivnije.
Kompletna dinamika života se promjenila i to se reflektuje i na naš odmor.
Ono što je izuzetno važno za dobro i kvalitetno usvajanje skijaške tehnike je pravilan skijaški stav. Skijanje ima svoje biomehaničke principe i ako ih ispoštujemo uspjeh i uživanje neće izostati. U pripremnoj fazi zaokreta dodajemo elemenat opružanja naprijed i u pravcu kretanja. Učimo pokret vrtenja stopala i okretanja nogu u novi pravac kretanja i u fazi zaokretanja, mekano vođenje zaokreta kružnim pokretom potkoljenica naprijed i unutra. Skijanje je ples, uživanje i nema potrebe za pokretima koji nisu mekani i sliveni. Lagano na blažim padinama postajemo jedno, skijaška podloga, skija, cipela i mi. Uživamo...vozimo, dolazimo do naše zone komfora da nam je lijepo, da smo opušteni i relaksirani.
Spremamo se da možemo da kontrolišemo skije bez straha, da je osjećamo da znamo kako se naši pokreti tijela reflektuju na skiju i da naučimo da ih iskontrolišemo.
Šta je to što sve treba da naučimo u ovoj fazi skijaške obuke:
- Vožnja unazad na blagoj padini sa zaustavljanjem u obrnutom plugu
- Vijuganje unazad u poziciji obrnutog pluga na blagoj padini sa kontrolom brzine i pravca
- Klizni korak bez upotrebe i sa upotrebom štapova
- Kombinaciju vožnje- iz zareznog luku koso preko padine u bočno otklizavanje i posle vožnje u bočnom otklizavanju, ponovni prelazak u vožnju u zareznom luku
- Izvođenje zareznih lukove na blagim padinama i njihovo povezivanje sa minimalnim proklizavanjem skija. Kada su skije u dovoljnoj mjeri postavljene na rubnike oni se urezuju u podlogu tako da nema vidljivog bočnog otklizavanja i ispoljava se geometrija skija. Kretanje je po stabilnoj lučnoj putanji i iza nas ostaje urezan trag koji podsjeća na tračnice od pruge
- Minimalno prednjačenje spoljne skije tokom otpočinjanja zaokreta nam omogućava pravilnu poziciju kukova i daje prostor da bolje iskoristimo novu geometriju skije
- Vožnja u visokoj, srednjoj i niskoj spust poziciji na blagim terenima sa istekom
- Osnovni paralelni zaokret bez uboda štapa
- Osnovni paralelni zaokret sa ubodom štapa
- Korištenje sredstava vertikalnog transporta sa užetom i tanjirom
- Korištenje sedežnica i gondole kao sredstavavertikalnog transporta
- Prepoznavanje i pravilno tumačenje oznaka na stazi
Početnik se upoznao sa korištenjem pokretne trake, zna da formira prelaznu poziciju skija, da se zaustavi, skreće u jednu i drugu stranu. Koljena su i dalje kruta, još uvijek je stav ukočen i u grču. Obično, (za preko 80 posto populacije), zaokret u lijevu stranu je lakši, jer ga vodi desna noga koja je motorički bolja. Taj zaokret u desno je za mnoge noćna mora jer lijeva noga je motorički inferiorna, nije njihova, ne osjećaju je, ne kontrolišu pokret. Nastoje da gornjim dijelom tijela kompeziraju ne aktivnost u koljenom zglobu lijeve noge, da sve urade koristeći desnu nogu, a to ne ide.
Napredak se dešava sa pravilnim i upornim vježbanjem. Vježbe sa podizanjem repa skije, vožnja na jednoj skiji, skokići, paralelni prestupi u novu smučinu, nas primoravaju da zbog stabilnosti savijemu nogu u koljenom zglobu i da naučimo kako da doljnju skiju aktivacijom u skocnom zglobu postavimo na unutrašnji rubnik. Pravilan skijaški stav koji podrazumijeva dobar odnos segmenata tijela je preduslov da možemo dalje da napredujemo.
Sa povezivanjem zaokreta idemo dalje i dodajemo opružanje na gore i naprijed u pravcu kretanja, kružnim pokretom potkoljkoljenice ka naprijed i unutra pregibajući vodimo zaokret. Lagano se povećava brzina i strmina. Koristimo ski lift Mašinac i šestosjed Karaman Greben, četverosjed Krst. Ako imamo blok sat nastave sa našim polaznicima na Kopaoniku možemo koristiti i ostale plave staze.
Učitelj skijanja koji stalno na pravi način tumači i zna da sluša, da čuje šta polaznika muči i sa svojom kompetentnošću zna šta, koliko, kada i gdje da vježba vodi uspješno polaznika ka zajedničkom cilju.
Čim polaznik počne da tečno sa opružanjem i pregibanjem vozi zaokrete, vrijeme je da se doda i ubod štapa. Faktički tada vraćam polazniku štapove, koje je koristio samo prvih pola sata, a do ovog momenta je skijao bez štapova.
Ubod štapa sa jedne strane daje ritam, sa druge strane je signal skijašima iza nas da mjenjamo pravac, a sa treće strane postoji jedna komponenta vertikalne sile koja se sa ubodom štapa prenosi preko ruke na rame i potpomaže rasterećenju na gore. Zbog toga se pri velikim brzinama štap ne ubada, jer bi nas ta komponenta sile povukla previše uvis i nazad.
Radimo i osnovne elemente karvinga. Na početku bez štapova, na ravnim i blagim padinama, spuštajući se u nizi položaj i čineći pokret u obadva skočna zgloba naginjemo blago obadvije potkoljenice ka brdu i postavljamo skije na rubnike, dozirajući pokret, ispoljava se geometrija skije i činimo prve urezne lukove.
Klizni korak nam je pomoćno sredstvo kako da brže i lakše savladamo ravne dijelove, a početniku pomaže da bolje osjeti postavljanje unutrašnje skije na rubnik i prenos težine naprijed. U početku bez gibanja i uboda štapova, a kasnije sa ubodom štapova i gibanjem.
Učimo i spust poziciju u sve tri pozicije (visoka, srednja i niska), lagano pomjeramo brzinsku barijeru kod polaznika, ne ugrožavajući ni njegovu, ni bezbjednost drugih skijaša.
Zaleđenje, uske i strme dijelove savladavamo bočnim otklizavanjem.
Na blagim i ravnim dijelovima ubrzavamo ritam zaokreta i radimo prve elemente brzog vijuganja.